KUHINJA KAO IZ TOSKANE: ZAČINSKE I DEKORATIVNE BILJKE

Kuhinja je mjesto u domu u kome provodimo mnogo vremena. Zbog toga je prisutnost sobnih biljaka poželjna i nužna, jer one ne samo da služe kao ukras, već imaju i praktične koristi. Sobne biljke daju završni pečat uređenju kuhinje. One u kuhinju unose živost i vedrinu svojim bojama, zanimljivim teksturama listova i cvjetova.  Ipak, nisu sve biljke podjednako pogodne za kuhinju. Zato je važno odabrati prave.

---

Prilikom odabira biljaka za kuhinju treba imati na umu da li su otporne na stalne promjene temperature, dim i isparavanja od kuhanja. Bez obzira radi li se o biljci koja voli sunce ili preferira sjenovita mjesta, svima je potreban izvor svjetlosti, odnosno prozor, ali i svjež vazduh, što prozore čini idealnim mjestom za sobne biljke.

Međutim, prozor nije jedino mjesto u kuhinji u koji možete smjestiti biljke. Uz malo kreativnosti, možete napraviti savršen dekor koji će, ujedno, uštedjeti prostor. Na primjer, biljke možete okačiti da vise sa plafona ili ih postaviti na zidne police (pogotovo puzavice), frižider ili čak na pod.

U nastavku vam predstavljamo vrste biljaka koje su najzahvalnije za čuvanje u kuhinji.

Generalno posmatrano, biljke-prečišćivači vazduha su najbolja opcija za kuhinje. Sanseverija, anturijum, zmajevac, spatifilum… Sve imaju odlične sposobnosti pročišćavanja vazduha. Osim njih, u kuhinji je svakako dobro imati začinsko bilje, ali i one iz porodice paprata, kao i određene vrste puzavica. Puzavice su posebno pogodne za male kuhinje, budući da ih možete postaviti u viseće teglice ili ukrasne mini-saksije.

Začinske biljke

Najpopularnije začinsko bilje upravo je ono koje se često koristi u kuhinji, obogaćujući jela i napitke fantastičnim ukusimakoja bude čula. Osim toga, izuzetno je ljekovito. Svježi začini su najzastupljeniji u mediteranskoj kuhinji, u čijim ukusima i mirisima od sada možete uživati i u svom domu.

Bosiljak

Uzgajajte ga kao godišnju ili cvijetnicu kratkog vijeka. Idealan je za uzgoj u saksijama, ali je osjetljiviji na hladnoću od ostalog začinskog bilja. Šest sedmica nakon sadnje bosiljak je spreman za branje, a branjem se ujedno podstiče irast novih listića. Idealan je za pripremu pasti, salata, sendviča, supa, soseva, a u kombinaciji sa paradajzom predstavlja savršen začin. Čuvena salata sa bosiljkom koja potiče sa ostrva Kapri – Insalata Caprese, pravi se od svježeg paradajza, domaće italijanske mocarele i maslinovog ulja.

Nana (Menta)

Veoma zgodna biljka za uzgajanje u saksiji. Međutim, morate joj obezbijediti posebnu saksiju, jer lako „istisne“ druge biljke. Svjež, jak i sladak ukus mente odlično osvježava mnoga jela. Može se lijepo kombinovati sa čokoladom, humusom, mesom, graškom, ali i u čajevima, alkoholnim koktelima kao što je mohito, ili čak u voćnu salatu, kao i sa mesom ili graškom. Dodajte mentu u gulaš ili pijeću čorbu i dobićete nevjerovatan novi ukus. Idealno se kombinuje sa čokoladom ili čokoladnim kolačima.

Mirođija

Aromatična jednogodišnja biljka sa najboljom upotrebom lišća kada se uzgaja unutra. Ima vrlo debeli korijen, zato je za uzgoj potrebna veća posuda. Može da naraste do 120 cm, a odgovara joj toplo mjesto. Spada pod vrstu korova, stoga je zapravo vrlo zahvalna za uzgoj (može rasti i u posudi s drugim biljkama), a berite je kada se cvjetovi otvore i kada sjemenke poprime smeđu boju. Dobra stvar kod mirođije je i to što se upotrebljava cijela biljka (korijen, stabljika, cvjet i listovi).

Peršun

Začinska biljka koja odlično uspijeva u kuhinji. Zanimljivo je da odsjecanje spoljnih listova inicira novi rast iz sredine biljke. Ne razvija veliki korijen, stoga se lagano uzgaja u saksiji za cvijeće. Prskajte ga vodom ili održavajte optimalnu količinu vode u tanjiriću ispod posude u kojoj ga držite. Odlično se slaže uz sve supe i čorbe, kao i salate, a, prema ukusu, možete ga dodavati i u meso.

Origano

Origano često raste u planinama Italije i Grčke, što govori i prijevod njegovog naziva sa grčkog jezika – radost planine. Sjemenkama origana treba sunce za klijanje, pa pri sađenju ne pokrivajte sjeme zemljom. Voli puno sunca i držite ga na suhom mjestu, daleko od vlage. Zasađeno sjeme proklijaće za 7 do 14 dana, a listove je najbolje brati prije cvjetanja. Često berite lišće kako bi obezbijedili novi rast. Rado se koristi u mediteranskoj kuhinji, a prije svega vrlo je zdrav i predstavlja jedan od  najjačih prirodnih antibiotika na svijetu. Koristi se i sušen i svjež, a idealan je za pice, paste, jela od mesa, salate, čorbe od paradajza, pasulja i graška, kao i jela sa pečurkama i patlidžanom. Lijepo se slaže i sa drugim čestim začinima – majčinom dušicom, bosiljkom i ruzmarinom i stavlja se i u jela sa plodovima mora, kao i salate sa povrćem.

Žalfija

Za uzgajanje u saksiji, birajte patuljastu žalfiju ili necvjetajuću ‘Berggarten,’ kompaktnu, nisku sortu. Ova polužbunasta biljka ima jak korijen i može narasti od 30 do čak 60 cm. Gorkog je ukusa, stoga pažljivo kada je primjenjujete u kuhinji. Zasadite li sjeme, čekaćete godinu dana da naraste, stoga je brže rješenje zasaditi mladicu. Bere se prije nego što procvjeta. Ljekovita je za upale grla, kada se od nje priprema čaj kojim se grlo ispira (ne pije se).

Ruzmarin

Višegodišnja biljka koja dolazi u obliku puzavice ili žbuna. Preporučuje se da umjesto sjemenkizasadite mladicu, jer ćete u suprotnom čekati tri godineda vam izraste ova biljka specifičnog prijatnog mirisa. Grančice režite kad procvjeta i nemojte ga preobilno zalivati vodom. Za najbolji ukus odaberite kompaktniju, uspravnu verziju. Iako ruzmarinu prijaju suhlji uslovi, važno je da ne dozvolite da se zemlja potpuno osuši, jer će biljka uginuti. Zbog intenzivnog ukusa koristi se kod pripremanja mesa sa roštilja, ali i ribe i jela sa povrćem, a gurmani obožavaju kombinovanje ruzmarina sa jakim i pikantnim jelima. Jako ukusan recept je onaj za pečenu jagnjetinu sa ruzmarinom i bijelim lukom, a mnogima je omiljen i pečeni krompir koji se priprema sa maslinovim uljem i ruzmarinom. Ruzmarin se dobro uklapa kada se priprema sa vinom, kao što je to slučaj sa šniclama. Pile dobija pikantan ukus kada se peče sa ruzmarinom i limunom, buterom, maslinovim uljem i bijelim lukom.

Lovor

U početku raste polako, ali će na kraju formirati žbun ili malo drvo koje se lako može oblikovati. Da ne biste dugo čekali, kupite mlado drvo od pedesetak centimetara. Odličan je kao začin za domaće, kuhane specijalitete.

Majčina dušica

Trajna žbunasta biljka, uskih elipsastih sivozelenih listića i ljubičastih cvjetova, koja idealno podnosi zatvorene prostore bez direktne i snažne sunčeve svjetlosti. Najbolje je koristiti je svježu, a vrhove lišća berite dva puta godišnje uoči cvjetanja. Majčina dušica idealno ide uz jaka jela poput jagnjetine, divljači, zečetine, ali i uz pikantni krompir i povrće. Ljekovita vrijednost ove biljke je nesumnjiva, a idealna je za marinade, povrće, testenine i kobasice, pa čak i marmelade i svježi sir. Dobro ide uz pileće i ćureće meso i divljač dinstanu u vinu.

Vlašac

Višegodišnja biljka koja liči na travu sa delikatnim ukusom luka. Groleau vlašac je fantastičan za uzgoj na prozoru, dok Allium tuberosum ima blag ukus bijelog luka. Isjecite svežanj lišća do nivoa zemlje kako bi rasle nove mladice. Raste na vlažnoj zemlji, pa mu osigurajte vlažnu, humusnu zemljui puno sunčeve svjetlosti. Ukusni cjevasti listovi koriste se i režu od proljeća do jeseni.

Koriander

Poznat i kao kineski peršun, ova jednogodišnja biljka kratkog životnog vijeka ima interesantan ukus koji je mješavina peršuna, žalfije i citrusa. Najbolje je da se rasadi iz sjemena. Brzo raste, ali kada se ubere, ne obnavlja se. Produžite rasad tako što ćete u svakom trenutku u tri saksije imati različite faze – sjeme, srednja faza i spremna za branje.

Marjoram

Ova mediteranska biljka spada u porodicu origana, ali je ukus osjetno slađi i delikatniji. Slatki majoram se često gaji unutra. Italijanski majoram je sličan, ali ima izuzetnu kombinaciju slatkoće i pikantnosti.

Timijan

Limun timijan i francuski timijan su odlične kulinarske sorte. Zanimljiva je i vrsta origano timijana, sa fantastičnim ukusom i nijansama origana.

Dekorativne biljke

Iako nemaju praktičnu vrijednost, dekorativne biljke kuhinji daju dodatnu „toplinu“ i stil i, uz malo mašte, svojim bojama mogu sasvim da oplemene i promjene prostor.

Ovo su samo neke od dekorativnih biljaka koje možete gajiti u kuhinji, jer nisu preterano zahtjevne.

Aloe Vera

Jednostavnog izgleda koji se lako estetski kombinuje sa ostalim biljkama, jedna je od najpopularnijih sobnih biljaka. Objedinjuje više od 260 povezanih vrsta, često potpuno različitih.

Kaktusi

Bodljikava biljka koja je, zbog svojih neobičnih varijacija, veoma privlačna i čest gost u svakom domu, posebno u sunčanoj kuhinji. Prema procjenama, postoji 1700 vrsta kaktusa, a među njima se razlikuje i 125 različitih rodova.

Bambus

Iako se može činiti da kuhinjski prostori nisu baš pogodni za uzgoj bambusa, rasprostranjen je kao kućna biljka. Osim azijske gigantske vrste, postoji i 130 manjih vrsta, među kojima su 22 ukrasna, uzgajana isključivo u loncima za ukrašavanje.

Dracaena

Lijepa biljka koja ne traži nikakve posebne uslove, glavna stvar je držati je podalje od mjesta na kojima prevladavaju visoke temperature i puno sunčeve svjetlosti.

Sansevieriya

Davno prije nego što je sansevieria postala ukrasna biljka, njeni zimzeleni listovi služili su isključivo u praktične svrhe – od njih su izrađivani užad i tkanine.

Travast

Najraznolikija biljka na planeti. Možda niko nikada ne može imenovati tačan broj zeljastih biljaka, ali baš u tome je njihova privlačnost. Za ukrasnu sadnju, uključujući kuhinjske posude, koriste se, uglavnom, višegodišnje travaste biljke.

Klorofitum

Klorofitum je na ovom spisku ne samo zbog svoje jednostavne ljepote, nego i zbog sposobnosti čišćenja i vlaženja vazduha. Stoga se preporučuje za uzgoj u kuhinji. Osim toga, ima male i nježne bijele cvjetove. Držite je bilo gdje osim u hladu.

Aglaonema

Ova zimzelena zeljasta biljka, poput klorofituma, savršeno čisti vazduh, ali je manje tolerantna prema temperaturnim kolebanjima i treba više vlage. Aglaonem sa zelenim lišćem može se smjestiti u dubinu kuhinje, a biljke sa šarenim listovima najbolje se drže bliže prozoru, ali ne pod direktnim sunčevim svjetlom.

Od ostalih biljaka pogodnih za uzgoj u kuhinji, izdvajamo i: Zamioculcas; Masni (Crassoule); Nolini (bokarneya), Spathiphyllum; Hoya Carnose (voštani bršljan); Orhideja Phalaenopsis; Soba Hibiskus; Saintpaulia, ljubičasta; Begonija…

Dodatni savjeti

Ipak, čak i najnezahtjevnije biljke u kuhinji neće dugo trajati ako ih nepravilno održavate. Evo nekoliko osnovnih preporuka:

– Na visini je vazduh najsuhlji, pa će biljke koje se nalaze visoko morati češće zalivati prskati.

– Biljke sa cvjetovima koji jako mirišu nisu najbolji izbor za kuhinju, jer se mješaju sa mirisom hrane koji pripremate. Mirisne začinske biljke su prikladnije.

– Uslovi održavanja, osim temperature i svjetlosti, znače i održavanje potrebne vlažnosti. To se posebno odnosi na biljke smještene u kuhinji. S obzirom na topao i suh vazduh treba ih zalivati nešto češće nego kada se nalaze u drugim sobama. Također, treba ih prskati, jer je vlaga potrebna ne samo za stablo, već i za lišće.